POVODOM SVJETSKOG DANA SRCA, 29.09.2011.

Ove godine Svjetski dan srca obilježava se diljem svijeta 29. rujna pod motom

„Jedan svijet, Jedan dom, Jedno srce“.

Time Svjetska kardiološka federacija i njezini članovi pozivaju svakog pojedinca da preuzme odgovornost za zdravlje srca svoje obitelji te da svatko osobno postane zagovaratelj zdravog života u svojem domu.

Srčanožilne bolesti u svijetu su vodeći uzrok smrti i godišnje odnose 17,1 milijuna života, od toga 82% u zemljama s niskim i srednjim prihodima.

U Varaždinskoj županiji od srčanožilnih bolesti je  u 2010. godini umrlo 1151 osoba, što čini stopu od 623 osobe na 100.000 stanovnika županije. Prevencija srčanožilnih bolesti jedan je od županijskih prioriteta prema strateškom planu za zdravlje stanovništva županije.  

Poduzimanjem četiri zdrava koraka u svojem domu, svaka obitelj može smanjiti breme srčanožilnih bolesti, bez obzira gdje živjeli.

Četiri zdrava koraka za zdravlje srca su :

  1. UKIDANJE PUŠENJA U VLASTITOM DOMU

Postoji niz epidemioloških studija čiji se rezultati odnose na korist od prestanka pušenja u smanjenju smrtnosti od koronarne bolesti srca. Rezultati nekih studija sugeriraju da je 10 godina po prestanku pušenja, rizik umiranja zbog koronarne bolesti srca kod bivših pušača  jednak riziku nepušača. Rezultati pak drugih studija pokazuju da je potreban značajno duži period da bi se taj rizik izjednačio. Čak i vrlo mala izloženost ovom čimbeniku  (1-5 cigareta dnevno) ima štetan učinak na zdravlje srca i krvnih žila.

Učinkovitom strategijom u smanjenju pušenja smatra se ona koja se zasniva na populacijskim i legislativnim mjerama, uz individualne mjere od strane primarne zdravstvene zaštite. Pokazalo se učinkovito ako se pacijente  redovito upita u vezi se pušenjem, savjetuje ih se i potiče na prestanak pušenja od strane zdravstvenog osoblja, u obliku kratke intervencije. Također nikotinsku zamjensku terapiju treba učiniti lako dostupnom po distribuciji i po cijeni, jer je učinkovita u smanjenju pušenja , osobito ako se kombinira sa bupropionom (antidepresivno djelovanje). Najučinkovitije su mjere kao što su potpuna zabrana reklamiranja cigareta, uključujući i sponzorstva, zabrana pušenja na u javnim prostorima, povećanje poreza i cijena duhanskih proizvoda, kontrola provedbe zabrane prodaje duhanskih proizvoda maloljetnim osobama.

  1. OPSKRBITE SVOJ DOM ZDRAVOM HRANOM

Postoje specifične promjene u prehrani koje mogu dovesti do smanjenja kardiovaskularnog rizika. One se prvenstveno odnose na smanjenje zasićenih masnoća, trans-masnih kiselina i kolesterola u svakodnevnoj prehrani, u uključenje umjerenih količina nezasićenih, osobito omega-3 masnih kiselina.

Zasićene masnoće nalaze se u namirnicama životinjskog podrijetla (meso, mliječni proizvodi, jaja, maslac, sirevi ) i njihovom probavom i razgradnjom se oslobađa kolesterol i masne kiseline. Tzv. LDL – kolesterol je odgovoran za nastanak  aterosklerotskih plakova (vidi sliku)  na krvnim žilama. Zbog nastanka tih plakova smanjuje se elastičnost stijenke arterija te se sužuje njihov lumen, što sve dovodi do povišenja krvnog tlaka. Uslijed kritičnog suženja i oštećenja endotela krvnih žila dolazi do njezinog začepljenja i posljedičnog infarkta tkiva (srca, mozga ili dr.).  Unosom poli-nezasićenih masnih kiselina (npr. iz zrna soje ili suncokretovog ulja) te mono-nezasićenih kiselina (maslinovo ulje)  može se sniziti ukupni serumski kolesterol te usporiti proces ateroskleroze. Trans – masne kiseline porijeklom su iz životinjskih i biljnih namirnica, a nastaju parcijalnom hidrogenizacijom masnoća (industrijskom obradom) u svrhu bolje održivosti i sprječavanja užeglosti.Trans- masne kiseline mogu povisiti „opasni“ LDL kolesterol i sniziti „zaštitni“ HDL kolesterol te tako povećati rizik od koronarne bolesti srca. Postoje inicijative da se povise porezi na proizvode koji sadržavaju trans- masne kiseline te da se takvi proizvodi i posebno označe, kako bi postali manje dostupni po cijeni i manje poželjni krajnjem korisniku.

Omega – 3 – masne kiseline imaju zaštitni učinak, a unosimo ih konzumacijom ribe i ribljih ulja te pojedinih biljnih i orašastih plodova ( kanola, soja, orah).

Smanjenje soli u prehrani. Postoje snažni dokazi u prilog tomu da bi se dugoročnom, ustrajnom, iako malom  redukcijom soli u prehrani stanovništva postigao u kratkom periodu efekt od 14% smanjenja smrtnosti od moždanog udara i 9% smanjenja od srčanog udara kod osoba s povišenim krvnim tlakom te daljnjih 6% odnosno 4% kod osoba s normalnim tlakom.

Povećanje unosa voća i povrća u prehrani.

Voće i povrće mogu unaprijediti kardiovaskularno zdravlje kroz niz mikronutrijenata, antioksidanata, fitokemikalija, flavonoida, biljnih (balastnih) vlakana i kalija. Postoji jasno ustvrđena veza između količine konzumiranog voća i povrća i zdravlja srca i krvnih žila. Rezultati većine studija pokazuju da što je veći udio voća i povrća u prehrani , veći je zaštitni učinak na zdravlje srca i krvnih žila. Svako povećanje broja obroka voća i povrća dnevno reducira rizik od bolesti srca i krvnih žila za dodatnih 4%.

Općenita je preporuka  dnevno konzumirati barem 400 g voća i povrća.

Također, na kardiovaskularno zdravlje pozitivno utječe i konzumacija cjelovitih žitarica namjesto rafiniranih, što također doprinosi povećanju unosa balastnih vlakana.  

Dobar je savjet započeti dan komadom voća , a završiti dan obrokom za značajnim udjelom povrća. Države i regije moraju voditi politiku hrane na način da se stanovništvu osigura raznovrsno voće i povrće lako dostupno i po prihvatljivoj cijeni.

Trenutno, za iznos vrećice bombona, ili  jedne čokolade, ili vrećice čipsa može se kupiti kilogram sezonskog voća ili povrća. Ako se na tjednoj razini obitelj odrekne tih, za srčano-žilno zdravlje štetnih namirnica, može si osigurati dovoljno voća i povrća za četveročlanu obitelj kroz cijeli tjedan. Ako se još k tome odrekne pušenja, to će stvoriti dovoljno prostora u kućnom budžetu i za neki oblik rekreacije i fizičke aktivnosti.

 

  1. BUDITE FIZIČKI AKTIVNI

Procjenjuje se da je nedostatna fizička aktivnost odgovorna za 1/3 smrti zbog koronarne bolesti srca i dijabetesa tipa II.  Dokazano je da rekreativno bavljenje sportom i rekreativna fizička aktivnost  su povezane sa smanjenom smrtnošću od tih bolesti i kod muškarac i kod žena. Kod žena je dokazana korelacija između intenziteta bavljenja fizičkom aktivnosti i redukcije kardiovaskularnog rizika.

Fizička aktivnost poboljšava održivost endotela (unutarnjeg sloja)  krvnih žila i poboljšava njihovu vazomotoriku (sposobnost proširivanja i sužavanja). Dodatno, fizička aktivnost doprinosi gubitku tjelesne težine, kontroli šećera u krvi, regulaciji krvnog tlaka, snižavanju masnoća u krvi i osjetljivosti na inzulin. Preporuča se umjerena, redovna, dnevna rekreativna fizička aktivnost, kao što je vrtlarenje, brže hodanje ili duža šetnja. Preporuča se korištenje stubišta umjesto dizala, bicikliranje umjesto vožnje automobilom, i drugi vidovi kretanja. Osobito je naznačena korist od lagane do umjerene fizičke aktivnosti u srednjoj i starijoj životnoj dobi u redukciji moždanog i srčanog udara i poboljšanja kvalitete življenja.

4. SPOZNAJTE SVOJE BROJEVE

Rizični čimbenici za srčano-žilne bolesti uključuju povišeni krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu, povišen kolesterol i masnoće u krvi, pušenje, nedostatnu tjelesnu aktivnost, dijabetes. 

Kada je u pitanju visoki krvni tlak, poznato javnozdravstveno pravilo je tzv. „pravilo jedne polovine“. Okvirno govoreći, polovina odraslih i starijih osoba ima povišeni krvni tlak. Polovina od tih je svjesna da ima visoki tlak, budući da nemaju još simptome bolesti ili su oni nespecifični. Polovina onih koji znaju da imaju visoki tlak se uopće liječi, a tek polovina onih koji se liječe, se liječe adekvatno.

Potrebno je da odrasli i stariji redovno posjećuju zdravstvenog djelatnika (liječnik obiteljske medicine) koji će im izmjeriti tlak, razinu kolesterola i i glukoze u krvi te omjer struka i bokova i indeks tjelesne mase.  Na temelju tih parametara, uz pomoć određenih tablica, može se izračunati individualni rizik za komplikacije srčano-žilnih bolesti u narednih 10 godina. Prema tome se može izraditi individualni plan djelovanja radi poboljšanja zdravlja (planiranje jelovnika, fizičke aktivnosti, pomoć u prestanku pušenja i suport tijekom procesa promjene osobnog životnog stila i ponašanja u savjetovalištu pri Zavodu za javno zdravstvo).

PREPOZNAVANJE PO ŽIVOT OPASNIH STANJA

Najčešće komplikacije srčano-žilnih bolesti su srčani i moždani udar (infarkt). To se dogodi kada suženje arterije postaje kritično, tako da nastane nedovoljna opskrba krvlju dijela tkiva. Tak dio tkiva brzo odumire (nekrotizira) i ne obavlja više svoju funkciju pa će nastati različiti simptomi koje je, u svakom slučaju, dobro znati prepoznati.

Simptomi i znakovi upozorenja za srčani udar uključuju:

-          nelagodu u prsištu, odnosno stezanje ili bol u sredini prsišta, između dojki ili iza prsne kosti

-          nelagodu i/ili bol koja se širi iz prsišta u ostala područja gornjeg dijela tijela, npr. jednu ili obje ruke, leđa, vrat, čeljust ili gornji dio trbuha

-          nedostatak daha sa ili bez nelagode u prsištu

Ostali simptomi i znakovi uključuju: neobjašnjivu slabost ili umor, tjeskobu ili neuobičajenu nervozu, lošu probavu ili nadimajuću bol, izbijanje hladnoga znoja, mučninu, povraćanje, omaglicu i gubitak svijesti.

Simptomi i znakovi mogućeg moždanog udara:

-          iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela

-          iznenadna zbunjenost, teškoće u govoru ili razumijevanju

-          iznenadne smetnje vida  na jednome ili oba oka

-          iznenadne teškoće u hodanju, vrtoglavica, gubitak ravnoteže, ili koordinacije pokret

-          iznenadna jaka glavobolja bez poznatog uzroka

 

Irena Stipešević Rakamarić, dr. med., spec. javnog zdravstva

voditeljica Djelatnosti javnog zdravstva i socijalne medicine ZZJZ

Peludna prognoza
Datum Drveće Korovi Trave
21.10.
nema
niska
nema
22.10.
nema
niska
nema
23.10.
nema
niska
nema
Alergijski semafor
19.10.2014
Drveće        nema
Korov        niska
Trave        nema
Kontakt

Varaždin,
I.Meštrovića bb
tel: + 385 (42) 653 152
fax:+ 385 (42) 653 172

Ispostava Ivanec 
tel: +385 (42) 783 630

Ispostava Ludbreg
tel: +385 (42) 819 433

Ispostava Novi Marof 
tel: +385 (42) 612 912 

Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije


Varaždin, I.Meštrovića bb
Tel: + 385 (42) 653 152
Fax: + 385 (42) 653 172
E-mail: info@zzjzzv.hr

Kontaktirajte nas online!

webmail